Kitakujo 

Muziko / zéni

a) Ĝeneralaj esprimoj / sómari bájiri

ájzmo ritmo, takto Mong.: айзам [ajzam]    
na-aójdia(#1) kanti Gr.: ἀοιδιάω [áoidiáô]    
na-giéda Lit.: giedóti(#2) giédo kanto
na-láwla Fin.: laulaa (substantivo: laulu) láwlu kanto
bújni scenejo Ger.: Bühne    
cáŋvo ritmo Km.: ចង្វាក់ [cɑngvak]    
ćandzjédi polifonio kunmetaĵo el ćand- "poli-" kaj -zjed- "-fon-"    
na-déna(#3) soni(#4) Pld.: dönen    
dénko kanto, kanteto Pld.: Dönken (Ger.: Döneken) na-dénka kanti
drúnju(#5) sono Gt.: 𐌳𐍂𐌿𐌽𐌾𐌿𐍃 [drunjus] na-drúnja soni
dúvo(#6) sono; voĉo; kanto Mong.: дуу [duu] na-dúva soni; kanti
dúvri opero Mong.: дуурь [duur'] dúvrajko operejo
gájdi melodio Lit.: gaidà(#7)    
gérco verko Arm.: գործ [gorc] + ablaŭto na-gérca verki
grómka laŭta Rus.: громкий [gromkij] angrómka mallaŭta
lodzárdo(#8) himno kunmetaĵo el na-lóda "laŭdi" kaj zárdu "kanto"    
plóto bileto ablaŭta varianto de pláto "folio (nebotanika)"    
na-samkójva(#9) komponi kunmetaĵo el sam "kune" kaj na-kójva "meti; -poni" samkójverjo(#10) komponisto
samzjédi(#11) simfonio kunmetaĵo el sam- "kune; sil-, sin-, sim-" kaj -zjed- "-fon-"    
slóki strofo(#12) Ĉeĥ.: sloka    
soj- son- mallongigo el na-sójda na-sojtúda ludi (muzikon, muzikilon)
sojtúdelo muzikilo
na-sójda(#13) soni(#14) Fin.: soida na-unsójda(#15) missoni
tawtzárdo(#16) nacia himno, himno kunmetaĵo el táwti "nacio" kaj zárdu "kanto"    
na-tíŋa soni(#17) Ĉin.: [tīng] (en 好聽/好听 [hăotīng] 'gut klingen'
/'pleasant-sounding; nice to the ears; euphonious')
tíŋo sono(#18)
zárdu(#19) kanto(#20) Oset.: зард [zard] 'Lied, Gesang'
("kanto, kantado")
na-zárda kanti
zéni(#21) muziko Hung.: zene zénerjo muzikisto
na-zentúda(#22) ludi muzikon
na-zvóna soni; sonori Rus.: звонить [zvonítj] zvóno sono; sonoro
zvónko tono Rus.: звон [zvon] + k zvònko-párkeśo(#23) tonalteco

Prefiksaj kaj radikaj derivaĵoj je pû-

Jen aro de terminoj kun la prefikso pû-(#1) "muziko(#2); sono(#3); ...", el Gua.: pu, kiu ricevis duan tonemon pro pu- "lign(aĵ)o".

Kiel prefikso
Vorto Senco Laŭvorte
pûdánjelo(#1) perkutinstrumento, frapinstrumento muzikbatilo, sonbatilo
pûdarni harmonio(#2) sonharmonio
pûkámi
pûkési(#3) intervalo sonmezo
pûklídolo(#4) piano sonklavaro
pûklúci(#5) tamburo sonbloketo
pûkríwsto grinceca muzikaĉo muzikgrinco, songrinco
pûlílo(#6) muziko sonfloro
pûmáho(#7) takto(#8) sontuŝo
pûnóglo(#9) klefo muzikŝlosilo
na-pûŋóma perkuti sontamburi
pûólpi(#10) bando, muzikgrupo
pûsili(#11) kordo sonfadeno
pûśáptolo(#12) orgeno muzikfajfaro
pûtiki(#13) taktobastono muzikofingro
na-pûtógla ludi muzikon kiel menestrelo
pûtúdo koncerto
pû'úrsu(#14) ritmo sonfluo
Kiel radiko
aspûo knaro aĵosono
jojpûaso(#1) muziko, melodio bonsono
mojpûaso(#1) belsono
na-mepûa(#2) sonigi =
pûaso(#3) sono muzikaĵo, sonaĵo
pûelo(#4) muzikilo
pupûo lignoknaro lignosono

Radikaj derivaĵoj je soj-

sójbli gongo derivaĵo el mallongigo soj- "son-"(#S) kaj varianto bl-(#1) de -pl- "-muzikilo"
sojpéti(#2) albumo(#3) derivaĵo el mallongigo soj- "son-"(#S) kaj péti "peco"
na-sojtúda(#4) ludi (muzikon, muzikilon), muziki derivaĵo el mallongigo soj- "son-"(#S) kaj la ligenda verbo -túda "ludi"

b) Iloj kaj aĵoj / élori va ásori

blobéśplo ladinstrumento el blobéśo "lado"(#S)    
bózi plektro Ĉin.: 撥子 [bōzi]    
drùnju-lápśi(#1) gramofondisko(#R),
vinildisko(#R),
ebonita disko(#P),
vinila disko(#P)
Gt.: 𐌳𐍂𐌿𐌽𐌾𐌿𐍃 [drunjus] + lápsa "plata"    
jówsi arĉo Fin.: jousi jówsplo frotadinstrumento
lárplo kordinstrumento el láro "kordo"(#S)    
na-plotúda(#2) ludi muzikilon kunmetaĵo el la mallongigo -pl- kaj na-túda "ludi" plotúderju, -i muzikisto, -ino
pókplo(#3) frapinstrumento el na-póka(#S)    
pukújplo blovinstrumento el na-pukúja "blovi"(#S)    
tlíkojta dutlápśi(#4) kompakta disko sintagmo el derivaĵo el tlíki "cifero", sufikso kaj
kunmetaĵo el mallongigo dut- "aŭdio-" kaj lápśi "disko"
   

Blovinstrumentoj / pukújplori

bírgupo(#1) hobojo derivaĵo el bírga "alta" kun sufikso    
ćújpljo(#2) klarneto kunmetaĵo el ćúja "klara" kaj varianto -plj- de -pl- "-muzikilo"    
jóko fluto Ĉin.(Gab.): ‎龠 yok [jok] (Ĉin.: ‎龠 [yuè], Kant.: joek6) na-jóka fluti
jókerju, -i flutisto, -ino
kámplo akordiono el kámi "harmonio" (k-u pûkámi "harmonio" ĉisupre) kun sufikso
ruojko(#3) ŝalmo mikso el ruoko "kano" kaj jóko "fluto" majśruojko sakŝalmo
na-śápta fajfi Snĉ.: šapt śáptelo fajfilo
úrgi orgeno Fer.: urga na-úrga orgeni
úrgerju, -i orgenisto, -ino

Frapinstrumentoj / pókplori, pûdánjelori

ketóli(#1) timbalo ablaŭta varianto de ketélu "kaldrono" ketólerju, -i timbalisto, -ino
lâkplo(#2) cimbalo kunmetaĵo el lâku "telero" kaj -pl- "muzikilo, instrumento", por havi distingon na-lâkpla cimbali
luoplo(#3) gongo Ĉin.: [luó] na-luopla gongi
sójbli derivaĵo el mallongigo soj- "son-" (el na-sójda "soni") kaj varianto bl-(#4) de -pl- "-muzikilo" na-sójbla
ŋómo tamburo Sva.: ngoma na-ŋóma tamburi
ŋómerju, -i tamburisto, -ino
ŋómpo(#D) drumo
na-pûŋóma(#5) perkuti
pédjo Enc.: ped'e´ na-pédja tamburi
pédjerju, -i tamburisto, -ino
tirgónplo(#5) triangulo kunmetaĵo el tir, góni "angulo" kaj -pl- na-tirgónpla trianguli
zùrzjédo ksilofono Vask.: zur + Ltv.: dziedāt na-zùrzjéda ksilofoni
zùrzjéderju, -i ksilofonisto, -ino

Kordinstrumentoj / lárplori

génśli guzlo Pl.: gęśle (Mn.Pl.: gąść, gędźba) na-génśla guzli
génślerju, -i guzlisto, -ino
húsli violono Slvk.: husle na-húsla violoni
húslerju, -i violonisto, -ino
kajtcúgo(#1) ukulelo kunmetaĵo el na-kájta "danci" kaj cúgo "pulo" na-kajtcúga ukuleli
kajtcúgerju, -i ukulelisto, -ino
letájplo kunmetaĵo el le- "malgranda" kaj tájplo "gitaro"
parte inspirita de Nav.: agaanstsiin yiltązhí yázhí
na-letájpla ukuleli
letájplerju, -i ukulelisto, -ino
kruntájplo mandolino kunmetaĵo el krúna "ronda" kaj tájplo "gitaro",
parte inspirita de Nav.: agaanstsiin yiltązhí dijoolígíí
na-kruntájplera mandolini
motlárplo(#2) gitaro kunmetaĵo el mot "ses" kaj láro "kordo"(#S) na-motlárpla gitari
mótlarplerju, -i gitaristo, -ino
tájplo derivaĵo el tájo "brako" kun sufikso
parte inspirita de Nav.: agaanstsiin
na-tájpla gitari
tájplerju, -i gitaristo, -ino
nándi harpo Kvn.: ñande [n'ande] <Ety (ÑGAN/ÑGÂNAD)>(#3) na-nánda harpi
nánderju, -i harpisto, -ino
télni Bret.: telenn 'Harfe' ("harpo"), Korn./Kim.: telyn 'harp' ("harpo") na-télna harpi
télnerju, -i harpisto, -ino
pûklídolo piano kunmetaĵo el pû-, klído "klavo" kaj sufikso na-pûklídola piani
tlócti-pû-mêso(#4) Ma.Sor.: tłocyś + t
+ Gua.: pu
+ Gt.: mes, 𐌼𐌴𐍃 [mês]
   
suomplo kantelo kunmetaĵo el suoma "finna" kaj -pl- na-suompla kanteli
suomplerju, -i kantelisto, -ino
tjánplo psaltero derivaĵo el na-tjána "tiri"(#S)
pli malpli laŭ la etimo de psaltero
zenjówsi(#5) muzikarĉo kunmetaĵo el zéni "muziko" kaj jówsi "arĉo"

c) Partoj / déjlori

hítko(#1) sileo, ponteto kvazaŭdiminutivo el hído "ponto"    
klído klavo Heb.: קליד [klid] klídolo klavaro
láro kordo Arm.: լար [lar]    

d) Notoj ktp. / kíntori

kínto noto (muz.) Enc.: kino-t' 'singen' ("kanti")
pûkési(#1) intervalo derivaĵo el pû- "son-; muzik-" kaj kési "mezo; centro"
zvònkorúśi(#2) tonalo Rus.: звон [zvon] + k + Lit.: rūšis

e) Voĉoj kaj tonaltoj / kóluri va ípsuri

ćégi aldo Enc.: č´eg 'Stimme' ("voĉo")    
ípsu tonalto Gr.: ύψος [ýpsos] 'height' ("alto") ipskólu(#1) soprano
golóso voĉo Rus.: голос [golos]    
ipóni Sr.: ipon (Pl.) ipoza [ipoŝa]®    
kólu(#2) Heb.: קול [kol] > Jid.: קול [kol] dipkólu(#3) baso
grewkólu(#4) baritono
hansrapkólu kontratenoro
meskólu(#5) mezosoprano
srapkólu(#6) tenoro

f) Uloj kaj ularoj

láwlerju, -i kantisto, -ino derivaĵo el na-láwla "kanti" kun sufikso dùvriláwlerju, -i operkantisto, -ino
pûólpa láwlerju, -i banda kantisto
láwlpi ĥoro, koruso mikso el na-láwla "kanti" kaj ólpi "grupo" láwlpiesu, -i ĥorano, -ino
plotùdólpi orkestro kunmetaĵo el la na-plotúda "ludi muzikilon" kaj ólpi "grupo" plotúdólpiesu, -i orkestrano
samkójverju(#1), -i komponisto, -ino kunmetaĵo el sam "kune" kaj na-kójva "meti; -poni" kun sufikso    
zénerju, -i muzikisto, -ino derivaĵo el zéni "muziko" kun sufikso    

Al la sekva ĉapitro
07.06.2026