Kitakujo 

Emocioj / jútumori

júto sento Ltv.: jūtas "sento; sentoj"
jútumo emocio el na-júta "senti", el Ltv.: (prez.) jūtu, jūti, jūt; jūtām (pret.) jutu; jutām (inf.) just, Lit.: jutau (pret. de jùsti) + -um-
na-jáwsta antaŭsenti Ltv.: jaust "senti; antaŭsenti"

Adjektivoj / Ójta-sónori

ámla ĝentila Mac.: amalé
milájsa kunmetaĵo el míla "kara" kaj ájso "afabelco, galanteco"
aníha enua Gr.: ανία [anía]
aníhintja enuiga kunmetaĵo el aního "enuo" kaj sufikso
meaníha kunmetaĵo el prefikso kaj aního "enuo"
bóća gaja, serena Tlng.: boch
cíkva interesa Ukr.: цікавий [tsikawyj] (Pl.: ciekawy)
dzúkva(#V)(#1) simpatia Gua.: juky
heora agrabla Mn.Angl.: hēora (Ger.: geheuer)
jojúta Jap.: yoi(#2) & Hung.: + Ltv.: jūtu, jūti, jūt; jūtam ¦
jutu; jutām, (inf. just), Lit.: jutaũ(#3)
jakína certa Sva.: yakini (uyakini; kuyakinisha)
jojsúla(#4) gaja kunmetaĵo el jója kaj súli "animo"
veséla Rum.: vesel, Rus.: весёлый [vesjolyj]
kéśva(#V) kolerega, furioza Vask.: kexu
kétla malinteresa Tlng.: qetlh
lójba gaja, bonhumora Est.: lõbus
mútla kontenta Turk.: mutlu
priéka ĝoja Ltv.: prieks
śúda feliĉa Kom.: šuda, Udm.: шудо
wésa malsimpatia mi

Adverboj / Aw-sónori

zálaw domaĝe Rus.: жаль [ĵalj]
zálamodnaw bedaŭrinde Rus.: жаль [ĵalj] + -um- + A.Sor.: hódny

Substantivoj / Nàmi-sónori

ájso afableco, galanteco Jap.: aisô
akéfi malbonhumoro Gr.: ακεφιά [akefiá], άκεφος [ákefos]
keakkéfi(#1) kunmetaĵo el keáka "malbona" kaj kéfi "bonhumoro"
keakskápo kunmetaĵo el keáka "malbona" kaj skápo "humoro"
worskápo kunmetaĵo el wóra "malbona" kaj skápo "humoro"
aního enuo Gr.: ανία [anía]
bájmi timo Lit.: báimė (Sans.: भय [bhayá] 'fear, alarm, dread, terror, dismay' ("timo, alarmo, teruro, ??"))
bêlo(#2) ravo; plezuro Tlng.: bel
bewáśku(#3) impreso kunmetaĵo el la mallongigo bew- "in-/im-/il-" kaj na-áśka "premi"
dáglo amuzo Ind.: dagel
dów-omo dubo Ĉin.: [dōu] (Kant.: dêu3) + -um-
éćo Vask.: e-ts-i(tu)
sófku(#4) Jid.: ßofek
djúku(#5) humuro Gua.: juky
élpi espero Gr.: ελπις [elpis]
nájdo Mong.: найдах [naidah]
utúgi Ĉer.: u-tu-gi
épśi dezirego, avido Alb.: epsh-i, (pl.) -e-t 'Begierde, Lust'
hímo Fin.: himo
gélpu malica moko Mn.Pld.: gelp (Mn.A.Ger.: gelpf)
huzúni ĉagreno Sva.: huzuni
jojskápo bonhumoro kunmetaĵo el jója "bona" kaj skápo "humoro"
kéfi Gr.: κέφι [kéfi]
jójsúlo(#6) gajo kunmetaĵo el jója kaj súli "animo"
jóźo ironio Mong.: ёж [joĝ]
júći sento; pasio varianto de na-júta "senti"
kóluti(#7) etoso derivaĵo el kólu "voĉo" kaj sufikso
kórki(#8) angoro Uzb.: ko'rqish
pémo mizero Mn.Gr.: πῆμα [pêmă]
priéku ĝojo Ltv.: prieks
raćíno(#9) efekto kunmetaĵo el ra "eliĝi; el" kaj na-ćína "fari"
samjúći kompato kunmetaĵo el sam "kune; kom-" kaj varianto júći "sento; pasio", el na-júta "senti"
skápo(#10) humoro Isl.: skap
víci ŝerco; spritaĵo Fin.: vitsi; Hung.: vicc & Ger.: Witz
zórigu kuraĝo Mong.: зориг [zorig]

Koro

dzírku koro Mong.: зүрх [dzürx] [-h] ísot vísa dzírku el tuta koro, tutkore mútap dzírku tesvápa(#1) mi estas feliĉa mútap dzírku tesájra túmut(#2) mi kompatas al vi
ksínu Ĉin.(Gab.): [hsin1](#3) ísot vísa ksínu mútap ksínu tesvápa(#1) mútap ksínu tesájra túmut(#2)
tími(#4) Vj.: tim(#5) & Sva.: mtima(#5) ísot vísa tími mútap tími tesvápa(#1) mútap tími tesájra túmut(#2)
Frazo Senco Modelo Laŭvorte
mú tedája mútap dzírkun tútagan mi faras al mi zorgojn pri vi Eg.: thi tí Hthúj nsákh Mi donas mian koron malantaŭ vin.

Verboj / Gèra-sónori

na-aníha enui Gr.: ανία [anía] na-aníhintja, na-meaníha enuigi  
na-agápa(#1) ami Gr.: agapó; agápê´ na-angápa malami vidu meze
hao Ĉin.: [hǎo, hào](#2) anhao vidu meze
na-lúba Rus.: любить [ljubitj] na-anlúba vidu meze
na-májta Vask.: maite na-anmájta vidu meze
na-arsána envii Het.: aršanija na-anarsána, na-gvéna malenvii vidu meze; Ger.: gönnen
na-bewáśka impresi kunmetaĵo el la mallongigo bew- "in-/im-/il-" kaj na-áśka "premi" bewáśku impreso vidu meze
na-bewkójva imponi kunmetaĵo el la mallongigo bew- "in-/im-/il-" kaj na-kójva "meti"      
na-bewséŋa instigi kunmetaĵo el la mallongigo bew- "in-/im-/il-" kaj na-séŋa "piki" bewséŋu instigo vidu meze
na-bíza konfidi Cig.(Lov.): bizij (Prät.) bizindas, Hung.: bíz-ik      
na-dákva(#V) ĉirkaŭbraki Jap.: daku na-dákviśa ĉirkaŭbraki unu la alian  
na-dámba sopiri Ind.: damba na-dámbiśa sopiri unu al alia  
na-djára plori Enc.: ďaroś, ďāru-š, ďāru-č djáru ploro vidu meze
na-ítka Fin.: itkeä (itku) ítku vidu meze
na-úlda Kor.: ul.da úldu vidu meze
na-wáka Keĉ.: huackay, waqay wáko vidu meze
na-dlóha ridi Nav.: dlóóh (IO), dlo? (P), dloh (FU) dlóho rido vidu meze
na-mókva Bur.: mooq (mAnaas) mókvo vidu meze
na-sméja Rus.: смеяться [smejátjsja] sméjo vidu meze
na-fjára(#3) preferi Irl.: is fearr le [is fjår lë] (Sk.: is fhèarr le 'bevorzugen' ("preferi")) fjáro(#4) prefero
na-gála envii; ĵaluzi Tlng.: ghal      
na-gána malami Nub.: gána vidu supre    
jem(#5) Ĉin.(Gab.): [yém] (Ĉin.: () [yàn])
na-gárśa abomeni Arm.: garšim gárśo abomeno vidu meze
na-gugórsta(#6) ekstari (haroj) kunmetaĵo el gu "al", góri "monto" kaj mallongigo -st- "stari"    
na-hójga ĝoji Pld.: högen na-anhójga malĝoji vidu meze
na-lóka Ĉin.(Gab.): [lok] 'sich freuen' (Ĉin.: () [] 'joyfull; happy; glad',
Kant.: lok6)
na-anlóka vidu meze
na-hôva ŝati el háo "ami" na-anhôva malŝati vidu meze
na-móga Ger.: mögen, (pret.) mochte na-anmóga
na-pítja Fin.: pitää na-anpítja
na-séva Turk.: sev-mek 'lieben, mögen'/'to like' na-anséva
na-huzúna ĉagreni Sva.: huzuni      
na-jáwsta antaŭsenti Ltv.: jaust "senti; antaŭsenti"      
na-júta senti Ltv.: jūtu, jūti, jūt; jūtam ¦
jutu; jutām, (inf. just), Lit.: jutaũ
na-jútujna senti sin; farti Ltv.: (prez.) jūtas (pret.) jutās
(inf. justies)
na-kéba funebri Eg.: i3kb [eakheb]      
na-kíhha subridi Ger.: kichern, Ma.Sor.: kichotaś na-kíhhima subrideti vidu meze
na-kumísa(#7) laŭdi Ling.: kumisa na-ankumísa mallaŭdi vidu meze
na-lóda It.: lodare na-anlóda
na-mága plaĉi Lit.: magėti na-anmága, na-dusmága malplaĉi vidu meze
na-mómba rifuzi Sur.: mombi      
na-múća adori; estimi Keĉ.: muchay na-múćiśa adori unu la alian; estimi unu la alian  
na-náhha timi Orm.: nah-      
na-nájda esperi Mong.: найдах [naidah] na-annájda malesperi vidu meze
na-nínda mallaŭdi Sans.: nind- vidu supre  
na-nióza ĝui Mn.A.Ger.: niozan(#8) na-annióza malĝui vidu meze
na-njakára suferi Keĉ.: ñakariy njakári sufero
na-nójsa tremi (pro timo k.a.) TokP.: nois      
na-ŋéta eksciti Alb.: nget ŋétu ekscito vidu meze
na-ontáta(#9) inciti kunmetaĵo el on "sur" kaj táti "pikilo" ontátu incito vidu meze
na-pisténka ĵaluzi Snĉ.: pët/tënëq      
na-plóka plendi Gt.: flôkan 'klagen; betrauern'      
na-rúhta(#10) teruri, timigi Kvn.: ruhta rúhtaso teruraĵo  
na-sákna forsenti(#11) Isl.: sakna sákni forsento  
na-sméjpa moki mikso el na-sméja "ridi" kaj gélpu "malica moko" sméjpo moko  
na-sténa ĝem(eg)i Pld.: stähnen (stœhnen), Mez.Pld.: stenen,
Mez.A.Ger.: stenen, Mez.Ndl.: stenen,
Mn.Angl.: stênan, Gr.: sténô, Lit.: stenėti,
Ltv.: stenēt, KSl.: stenati, Ger.: stöhnen(#12)
     
na-víca ŝerci verbigo de víci "ŝerco; spritaĵo"      
na-wópja lamenti Gt.: wopjan      
na-zálama bedaŭri Rus.: жаль [ĵalj] + -um-      

Frazoj / Tókomori

Múge temága(#1) mójari kivátiri. Al mi plaĉas belaj floroj.
Múge tedusmága(#2) gjúpari rúnori. Al mi malplaĉas stultaj homoj.
Múge teanmága(#3) píktari rúnori. Al mi malplaĉas malicaj homoj.

Al la sekva ĉapitro
09.05.2025